Tihi luksuz mijenja pravila igre: Što nas čeka na Weekend.18 festivalu
Luksuz više nije rezerviran samo za odabrane. Danas on postaje ključni narativ suvremenog oglašavanja, dominantan estetski kod festivala, vrijednost na kojoj brendovi grade identitet, a u filmskom svijetu – lik za sebe. Audiovizualni sadržaji preuzimaju primat: od kratkih formata na društvenim mrežama i prikaza na ekranima do filmova i serija, dok klasično oglašavanje sve češće zamjenjuju suptilni oblici storytellinga kroz brendove.
Identitet se oblikuje kroz odjeću koju netko nosi, prostore u kojima boravi i situacije u kojima se nalazi.
O tihom luksuzu i trendovima s crvenih tepiha razgovarat će se na ovogodišnjem Weekendu.18, koji se održava u Rovinju od 18. do 21. rujna. Među brojnim predavanjima ističe se panel-diskusija LUX ON AIR: Red carpet kultura, koja će otvoriti razgovor o najvrjednijoj valuti današnjice – pažnji. Panel će okupiti vrhunske stručnjake iz područja oglašavanja, luksuznog brendiranja i filmske umjetnosti.
Tiho bogatstvo – najglasniji oblik prestiža
Trend tihe elegancije, poznat kao quiet luxury, ne govori o odricanju od luksuza, nego o njegovoj transformaciji – od statusnog simbola prema intimnoj priči. U vremenu hiperprodukcije estetike i prezasićenosti formom, pravi luksuz vraća se svom izvornom značenju: nečemu što je rijetko, autentično i dugotrajno.
Ovu temu otvorit će neki od najzanimljivijih govornika Weekenda.18, među kojima je Slobodan “Boban” Petrović, vlasnik i direktor Digital Printing Centra (DPC), lidera u industriji digitalnog tiska velikih formata i DOOH oglašavanja.
Pridružit će mu se Ivana Laković, predsjednica Adriatic Luxury Business Association (ALBA) i osnivačica tvrtke Luxury Integrated, specijalizirane za strateški razvoj luksuznih brendova. Publiku će osvojiti i jedan od najistaknutijih glumaca svoje generacije, Milan Marić, poznat po ulozi Tome Zdravkovića u filmu Toma, a razgovor će moderirati Jelena Veljača, glavna urednica Elle magazina.
Vrijednost koja se ne pokazuje, nego prepoznaje
Fenomen lažnog luksuza često se na ovim prostorima očituje kroz površne simbole uspjeha – sjaj bez sadržaja, estetiku bez identiteta. To nije pravi luksuz, već kulisa. Scenografija kreirana za tuđe poglede, a ne za vlastito zadovoljstvo. Takav luksuz ne donosi mir, već potrebu za dokazivanjem, iza koje najčešće stoji nesigurnost. To je oblik vulgarnog luksuza – imitacija vrijednosti koja je ne živi.
S druge strane, tihi luksuz bira autentičnost umjesto dojma. To je trenutak kada netko pretvori komadić zemlje u mali organski vinograd, kada stan s pogledom na rijeku postane mozaik uspomena, gdje se antikviteti stapaju s modernim komadima i prostor postaje intimna priča. To je luksuz koji ne skuplja lajkove, nego stvara nasljeđe. Privatna biblioteka umjesto šoping groznice. Tišina umjesto buke.
Quiet luxury nije samo estetski izbor, već emancipacija – oslobađanje luksuza od potrebe da bude viđen i čovjeka od potrebe da se dokazuje. U svijetu koji viče, vrijednost šapuće. Onaj tko zaista ima – nema potrebu pokazivati. On jednostavno ima. S mirom. S težinom. Sa stilom.
Francuski sociolog Pierre Bourdieu još je prije pola stoljeća objasnio da ukus nije osobna preferencija, već društveni alat – sofisticirani jezik kojim pripadnici viših slojeva potvrđuju svoj status. Njegov koncept kulturnog i simboličkog kapitala objašnjava zašto je danas tihi luksuz snažniji znak pripadnosti eliti od bilo kojeg vidljivog statusnog simbola. Luksuz koji se ne razmeće traži znanje, iskustvo i prepoznatljivost unutar zatvorenog kruga. Onaj tko zna – prepoznaje.
Upravo u toj suptilnoj distinkciji Bourdieu prepoznaje mehanizam prijenosa i održavanja moći – kroz neizrečeno, kroz navike, kroz prirodni ukus koji to nikada nije. U tom smislu, tihi luksuz nadilazi trend. On je podsjetnik da prava moć nikada ne viče.
Adriatic luksuz: Tiho nasljeđe koje čeka da ga ponovno otkrijemo
Ivana Laković, kroz ALBA-u, otvara važan dijalog o luksuzu u regiji – o onom autentičnom, ukorijenjenom u našem nasljeđu. To nije luksuz uvezen izvana, nego onaj zapisan u kamenim terasama Bokokotorskog zaljeva, venecijanskim balkonima Dubrovnika i beogradskim salonima sa štukaturama. To je nasljeđe suptilne ljepote, bezvremenske elegancije i finog ukusa, koje smo, paradoksalno, zaboravili u utrci za površnim sjajem.
Dok svijet traga za autentičnim luksuzom, mi, odrasli uz miris vina iz pradjedovih podruma, vezeni stolnjake i freske s pogledom na more, često zaboravljamo da već posjedujemo ono za čime najskuplji brendovi tek tragaju.
Adriatic regija ima potencijal postati novi centar europskog luksuza – ne onog nametljivog, već onog koji čuva tišinu povijesti, duh prostora i trag ljudske ruke. Da bi se to ostvarilo, prvo moramo naučiti prepoznati vlastitu vrijednost i shvatiti da ono što drugi nazivaju rijetkim – mi već živimo.
Luksuz na Jadranu ne leži u sjaju, nego u načinu života koji zna kada zastati, pogledati, sačuvati i trajati. A dašak tog nasljeđa moći ćete osjetiti u Rovinju, od 18. do 21. rujna, na slavljeničkom Weekendu.18.
